Istraživanje utaje poreza i skrivene imovine u međunarodnim financijskim središtima

Uspostavu trokutastih struktura za prebacivanje poreza uglavnom čine ultrabogati pojedinci (UHNWI) koji imaju sredstva za to. Oko polovice svog bogatstva ulažu u financijsku imovinu, a zatim u nekretnine i gotovinu. Korištenjem financijskih struktura, kao što su zaklade, porez se izbjegava, a imovina ostaje izvan radara. To je vidljivo iz našeg istraživanja praćenja skrivenog bogatstva pojedinaca u međunarodnim financijskim središtima i učinaka uvođenja Zajedničkih standarda izvješćivanja (CRS) i Direktive 2014/107/EU (DAC2) o prikrivanju bogatstva pojedinaca. Proveli smo ovo istraživanje u ime DG TAXUD.

Skriveno bogatstvo procijenjeno je na 8.6 trilijuna eura u 2018., a financijski centri identificirani su na temelju njihova BDP-a. Studija je dodatno pokazala da je uvođenje DAC2/CRS-a imalo učinka i otežalo skrivanje bogatstva.

Svi porezni obveznici dužni su prijaviti svoj dohodak u poreznoj prijavi. Porezne vlasti često imaju dobru vidljivost domaćih prihoda zbog nacionalnih zahtjeva za izvješćivanje. Inozemni prihodi, međutim, manje su poznati vlastima. Vlasti se u tu svrhu oslanjaju na prekograničnu razmjenu informacija, kako je navedeno u sporazumima DAC2 za države članice EU-a i CRS-u (Common Reporting Standards) za razmjenu sa zemljama izvan EU-a. Prethodna istraživanja pokazala su da pojedinci u međunarodnim financijskim centrima (IFC) posebno vjerojatno skrivaju svoje bogatstvo. To je potaknulo ovo istraživanje.

Koristeći se pregledom literature i intervjuima u svim zemljama EU27, dobili smo uvid u kvalitativne (i kvantitativne) čimbenike pojedinaca koji skrivaju imovinu. Za ovo istraživanje intervjuirali smo nacionalne vlasti, akademike, organizacije civilnog društva, novinare, FIU i druge ključne aktere. Osim toga, proveli smo niz dubinskih studija slučaja kako bismo stekli dublji i širi uvid u brojne države članice.

Za više informacija pročitajte cijeli tekst Istraživanje izvješća.