Studija o količini skrivenog bogatstva u međunarodnim financijskim središtima i utjecaju mjera transparentnosti na borbu protiv utaje poreza

Sporazumi o transparentnosti poput Direktive Vijeća 2014/107/EU (DAC2) i Zajedničkog standarda izvješćivanja OECD-a (CRS) doprinose smanjenju skrivenog bogatstva. Bez obzira na to, globalno offshore financijsko bogatstvo i dalje je značajno i iznosi procijenjenih 8.6 trilijuna EUR u 2018., što je povećanje sa 7.3 trilijuna EUR u 2016. Ovo je jedan od glavnih rezultata naše studije o količini bogatstva koju pojedinci skrivaju u međunarodnim financijskim centrima (IFC-ovi) i utjecaj nedavnih međunarodno dogovorenih standarda o poreznoj transparentnosti na borbu protiv utaje poreza. Ovu smo studiju proveli za Opću upravu za poreze i poreze Europske komisije.

Dohodak iz domaćeg izvora često je poznat poreznim vlastima zbog nacionalnih obveza izvješćivanja. Za inozemni prihod, vlasti ovise o sporazumima o prekograničnoj razmjeni informacija kao što je DAC2 za EU i CRS kao ekvivalent za države članice i treće zemlje. Međutim, koriste se sve složenije strukture kako bi se prikrio identitet stvarnih vlasnika i na kraju osujetila učinkovita provedba pravila protiv pranja novca o kojima ovise ovi sporazumi o informacijama.

Pojedinci ultra visoke neto vrijednosti (UHNWI), građani srednje i više klase, kriminalci, stranci i (povratnici) iseljenici te pojedinci visokog profila (npr. političari, slavne osobe, istaknuti poslovni ljudi i sportaši) svi koriste IFC-ove kako bi sakrili svoje bogatstvo . Ovi IFC-ovi mogu ili biti 'primatelji bogatstva' ili igrati posredničku ulogu pružajući fiktivne tvrtke i druga sredstva provjere, što rezultira netočnom dodjelom statistike međunarodnih depozita rezidentima. Glavni fiskalni pokretači za pojedince da presele svoje bogatstvo u inozemstvo su prihodi od kapitala i porezi na nasljedstvo, a ne drugi porezi na osobni dohodak. Pojedinci sele svoje bogatstvo u inozemstvo koristeći različite instrumente, kao što su financijska imovina, nekretnine i novac/novčani ekvivalenti. Vjerojatnije je da će se potonji koristiti za prihode od kriminalnih aktivnosti.

U 2018. offshore bogatstvo koje drže pojedinci diljem EU-a iznosilo je 12% bruto domaćeg proizvoda, što je porast u odnosu na 9.7% u 2016. Štoviše, udio ukupnog globalnog offshore bogatstva koji se može pripisati stanovnicima iz EU-28 iznosio je približno 23 % u 2018., također u porastu u odnosu na 2016. Međutim, iako se količina skrivenog bogatstva povećava u EU-u, postoji opća suglasnost između različitih dionika (porezne vlasti, odjela za financijske istrage, istraživačkih novinara i stručnjaka) da je DAC2/CRS doprinio do smanjenja bogatstva koje pojedinci skrivaju u inozemstvu. Mjere politike su državama članicama pružile informacije o prekograničnom bogatstvu koje posjeduju njihovi rezidenti, a koje prije nisu bile dostupne, potaknule porezne vlasti na međusobnu suradnju i stvorile značajne prepreke ljudima koji žele sakriti bogatstvo.

Za više informacija, pročitajte članak Cjelovito izvješće (PDF).