Obnovljeni pristup europskom tehnološkom suverenitetu

Tehnološki suverenitet bio je u središtu političkih rasprava u Europi, a prekidi u opskrbnim lancima uzrokovani pandemijom COVID-19 samo su pogoršali hitnost ovog pitanja. Naša studija pokazuje da su ključne tehnologije za omogućavanje (KET) ključne za europsku težnju za tehnološkom suverenošću. Međutim, unatoč naporima u Europi da se razviju KET-ovi putem namjenskih programa ulaganja, istraživačkim uspjesima koji rezultiraju patentima i konkurentnim start-up ekosustavom, Europa još uvijek zaostaje za Kinom i Sjedinjenim Državama. Kako bi uhvatila korak i postigla digitalizirano i otporno društvo, Europa treba povećati financiranje istraživanja i razvoja, podržati razvoj vještina i osigurati bolje okruženje za rast europskih industrijskih lidera u KET-ovima.

Ova studija je provedena u suradnji s IDATE DigiWorld i Fraunhofer FOKUS za Panel za budućnost znanosti i tehnologije (STOA) Europskog parlamenta.

Naša studija raspravlja o šest ključnih KET-ova važnih za europski tehnološki suverenitet: (1) napredna proizvodnja, (2) napredni (nano)materijali, (3) tehnologije znanosti o životu, (4) mikro/nano-elektronika i fotonika, (5) umjetna inteligencije i (6) tehnologije sigurnosti i povezivanja. Međutim, naša je analiza također identificirala četiri ključna izazova koja se moraju riješiti kako bi Europa ovladala tim tehnologijama. Naime:

1. Europa ovisi o trećim zemljama u pogledu pristupa mnogim kritičnim sirovinama za KET;
2. mnogi relevantni lanci vrijednosti ovise o neeuropskim organizacijama i znanju, što Europu stavlja u ovisnu poziciju u globalnoj geopolitičkoj konkurenciji;
3. postoji nedostatak i odljev tehnoloških stručnjaka i znanja što ugrožava europsku industriju i akademsku zajednicu;
4. Europa se bori kako bi dobre rezultate znanstvenog istraživanja pretvorila u komercijalne proizvode i zadržala ih u Europi.

Mjere politike

Nakon opće procjene europskih politika i pregleda glavnih izazova kreiranja politika EU-a, nedostatak zajedničkog djelovanja EU-a i koordinacije između različitih razina upravljanja pojavljuje se kao peti izazov za razvoj KET-ova.

U svjetlu utvrđenih izazova, naša studija predlaže 25 mjera politike koje će pomoći Europi da uhvati korak. Kao sveobuhvatnu političku mjeru, preporučujemo da se trenutne političke mjere i izvorna strategija KET-a iz 2012. koje pridonose tehnološkom suverenitetu EU-a i razvoju KET-a spoje u novu i ažuriranu strategiju EU-a. Predlažemo da se ova nova strategija za KET-ove temelji na institucionaliziranom političkom dijalogu između institucija EU-a, država članica i svih relevantnih dionika, uključujući industriju i akademsku zajednicu, radi postizanja zajedničkog cilja postizanja tehnološkog suvereniteta u KET-ovima. Međutim, treba imati na umu da je u otvorenom i međusobno povezanom globalnom gospodarstvu pristup tehnologijama ključan za napredak mnogih tvrtki i vlada te da tehnološka neovisnost ili protekcionizam ne bi trebali biti rješenje.

Pronađite cijelo izvješće o web stranici EU.
Ako imate bilo kakvih pitanja, molimo kontaktirajte Michael Flickenschild.
Također možete pogledati online događaj koji se održao na web stranici Europskog parlamenta.

Tehnološki suverenitet – definicija

U političkom diskursu EU-a, tehnološki suverenitet često se koristi kao sinonim za stratešku autonomiju ili digitalni suverenitet i spominje se kada je riječ o problemima u području tehnologije (npr. nedostatak ulaganja u istraživanje i razvoj), ekonomije (npr. pristup materijalima duž vrijednosnih lanaca) i regulativa (npr. utjecaj tehnologija na europske vrijednosti). U svjetlu ovoga, tehnološki se suverenitet može definirati kao sposobnost Europe da razvije, osigura, zaštiti i zadrži ključne tehnologije potrebne za dobrobit europskih građana i prosperitet poduzeća, te sposobnost da samostalno djeluje i odlučuje u globaliziranom okruženju.