Kako poboljšati urbanu sigurnost u vrijeme krize?

Pandemija korone (COVID-19), koja je u tijeku, možda je najveća kriza našeg vremena. Mnogima od nas trenutna situacija i odgovarajuće mjere koje poduzimaju vlasti ometaju svakodnevni život i (javne) prostore. Kao Partnerstvo urbane agende o sigurnosti u javnim prostorima, željeli bismo doprinijeti tekućoj raspravi diljem Europe pružanjem izbora dobrih praksi i podijeliti to znanje kao izvor inspiracije i nade.

Od građana u Europi i cijelom svijetu očekuje se da #ostajudoma što je više moguće kako bi se krivulja izravnala. Usporiti širenje virusa i zaštititi kapacitete zdravstvenog sustava nije jedini izazov. Osim javnog zdravlja, kriza implicira i urbanu dimenziju i sigurnost u javnim prostorima. Kako je sve više zemalja, regija i gradova u karanteni, način na koji koristimo i organiziramo svoje javne i privatne prostore brzo se mijenja.

Iako kriza i odgovarajuće mjere utječu na način na koji koristimo i organiziramo svoje prostore, to bi moglo pružiti i nove prilike. Albert Einstein je jednom rekao da "usred svake krize leži velika prilika". Suočavamo se s važnim izazovom i izborom, kako poboljšati sigurnost naših (javnih) prostora u vrijeme krize? 

Sada je na vlastima i građanima da odluče kako se nositi s aktualnim izazovima i pretvoriti ih u prilike. Zajedno stvaramo urbanu budućnost i načine na koje koristimo i organiziramo (i osiguravamo) svoje javne prostore. 

Odabir praksi
Prije predstavljanja prakse, važno je napomenuti da se situacija u svakoj zemlji, regiji i gradu razlikuje. Sljedeće prakse temelje se na informacijama dobivenim od nekih članova našeg Partnerstva i predstavljaju neiscrpan pregled (inovativnih) inicijativa i rješenja. 

Te se prakse mogu grupirati oko:

• Promicanje socijalne kohezije
• Poticanje korištenja javnih prostora
• Sprječavanje javnih okupljanja i praćenje socijalnog distanciranja
• Rješavanje obiteljskog zlostavljanja
• Zaštita ranjivih skupina
• Slobodno vrijeme putem interneta
• Suočavanje s dezinformacijama i lažnim vijestima

Promicanje socijalne kohezije
Tijekom ove zdravstvene krize, čini se da je promicanje socijalne kohezije široko prepoznato kao važno, kako bi se uključili građani i zajednice i javni prostori učinili sigurnijim i pogodnijim za život. 

U Mechelenu u Belgiji općina smišlja kreativne načine za zbližavanje ljudi i poboljšanje kvalitete života, iako je fizička blizina nemoguća. U kvazi lockdownu uvedene su takozvane 'susjedske kartice'. Građani mogu preuzeti te kartice i predati ih svojim susjedima nudeći im pomoć. Na primjer, pomoć susjedima (u rizičnoj skupini) oko nabave namirnica. Gradski odjel za socijalnu politiku također je pokrenuo online platformu za volontere na kojoj se ljudi mogu prijaviti kako bi ponudili pomoć i poboljšali društveni kontakt. 

Slično tome, općina Madrid u Španjolskoj pokrenula je kampanju 'vrijeme za susjedsku solidarnost' i platformu pod nazivom 'Madrid izlazi na balkon'. Ova kampanja poziva na solidarnost među susjedima kako bi se ublažila obvezna izolacija kućanstava. Grad potiče sve koji žele pomoći svojim starijim susjedima ili susjedima s invaliditetom u poslovima poput odnošenja smeća, šetanja psa i kupnje osnovnih stvari. 

Poticanje korištenja javnih prostora
Javni prostori općenito su otvoreni i dostupni građanima te se pokazuju kao popularna mjesta za aktivnosti na otvorenom. Sada kada te aktivnosti ili sportovi postaju izazovniji, postoji mnogo kreativnih rješenja kako ostati aktivan iu formi. 

U Belgiji vlada i Vijeće za nacionalnu sigurnost potiču ljude da ostanu aktivni i preporučuju aktivnosti na otvorenom, poput šetnje. Kako bi poduprla ovu nacionalnu smjernicu, Regija glavnog grada Bruxellesa odlučila je mapirati parkove i zelene površine po općinama. Po njihovom mišljenju, svi bi trebali moći uživati ​​u javnim (zelenim) površinama i dobiti svjež zrak. Na ovoj karti, nazvanoj Bruxelles Gardens, ljudi mogu pronaći parkove, šume i druge zelene površine u regiji Bruxelles. To omogućuje gradonačelnicima da informiraju građane o dostupnosti ovih prostora i jamče sigurnost. 

Sprječavanje javnih okupljanja i praćenje socijalnog distanciranja
U gusto naseljenim urbanim područjima nekoliko se vlasti sve više oslanja na tehnologiju za sprječavanje javnih okupljanja i praćenje socijalnog distanciranja. Jedna od glavnih korištenih tehnologija su bespilotne letjelice, ali jasno je da je potreban integrirani pristup akcijama na terenu. 

U francuskom gradu Nici općina koristi dronove kako bi podsjetila i informirala ljude o tome kako se pridržavati restriktivnih mjera kako bi se spriječila javna okupljanja i pratila društvena distanca. Grad Nica koristi dronove u kombinaciji s inicijativama na terenu. Mali dronovi lete iznad središta grada i glavnih prometnica, odašiljući poruke poput “zabranjeno putovanje osim u iznimnim okolnostima”. ili "poštujte sigurnosne udaljenosti." U cijeloj Europi sve više i više gradova i regija, poput Regije glavnog grada Bruxellesa, Regije Toskane i Grada Madrida, upotrebljavaju bespilotne letjelice kao podršku svojim policijskim snagama. 

Općina Mechelen u Belgiji pokazuje da je moguć i alternativni, komplementarni pristup. Mechelen stavlja naglasak na davanje uputa društvenim čuvarima, volonterima i radnicima za prevenciju kako bi osigurali da se građani prilagode mjerama. To se radi obraćanjem i suočavanjem s ljudima s (potencijalnim) neugodnim ponašanjem i sprječavanjem ljudi (osobito mladih) da se okupe zajedno. Također je odgovornost ovih radnika nadzirati pristupačnost i sigurnost javnih trgova i parkova.

Grad Helsinki također je povećao broj mladih koji rade, kako online tako i na mjestima gdje mladi provode vrijeme. Razgovaraju o mjerama sigurnosti i 'mjere temperaturu' kako bi vidjeli kako su djeca i mladi te kakva im je pomoć potrebna. Osim toga, postavljene su privremene oglasne ploče na popularnim terenima za vježbanje na otvorenom. Ova mjesta uključuju igrališta, prostore za igru, parkove za skate, prostore za vježbanje, tornjeve za promatranje ptica i parkove za pse. Oglasne ploče podsjećaju stanovnike na držanje dovoljnog sigurnosnog razmaka i na otvorenom te održavanje higijene. 

Rješavanje obiteljskog zlostavljanja
Jedna od ključnih briga tijekom ove pandemije je povećanje obiteljskog zlostavljanja. Ostati kod kuće nije lako i može postati opasno za žene i ljude koji već žive u kompliciranoj vezi. Kada su žrtve zatvorene sa svojim zlostavljačima, prijava nasilja je još veći izazov. 

U Uniji Romagna Faentina u Italiji, gradu Madridu u Španjolskoj i gradu Helsinkiju u Finskoj pokrenute su informativne kampanje za podizanje svijesti o ovom problemu. Na primjer, Union of Romagna Faentina organizirao je informativnu kampanju 'Ma adesso io' (ali sada ja). U kontekstu kampanje, zajedno s općinama članicama organiziran je dan za žene s aktivnostima kao što su performansi, izložbe, koncerti i filmovi. Zbog karantene ove su aktivnosti održane online. Štoviše, u Italiji je postojeća aplikacija za pametne telefone, koju koristi policija, ažurirana kako bi pomogla ženama u borbi protiv obiteljskog nasilja. Putem ove aplikacije, nazvane YouPol, ljudi mogu policiji prijaviti (sumnjive) slučajeve obiteljskog zlostavljanja.

U gradovima Nica i Mechelen uspostavljeni su hitni pozivni centri za podršku žrtvama obiteljskog nasilja i pružanje im pomoći. Štoviše, Regija glavnog grada Bruxellesa posebno je uspostavila radnu skupinu kako bi osigurala snažnu reakciju i istaknula povećani rizik od obiteljskog nasilja i nasilja unutar obitelji u ovim vremenima zatočeništva.

Zaštita ranjivih skupina
Postoje bezbrojne druge prakse usmjerene na podršku i zaštitu ranjivih skupina, kao što su starije osobe, beskućnici, bolesni, tražitelji azila i osobe koje pripadaju rizičnoj skupini. To između ostalog uključuje distribuciju hrane, usluge dostave na kućnu adresu, prihvat beskućnika i izbjeglica kao i telefonske linije za (starije) građane. Potonje je također često korištena praksa. 

U Helsinkiju je linija za pomoć pozvala više od 10,000 XNUMX starijih osoba samo tijekom prvog tjedna rada. Mnogo je starijih osoba tražilo pomoć oko odlaska u trgovinu i ljekarnu. Ovi razgovori također daju priliku članovima zajednice starijih osoba u Helsinkiju da razgovaraju o tome kako se nose i kako je to utjecalo na njihov svakodnevni život. Tijekom ovih poziva ispitanike se također pita treba li im psihološka podrška u ovim nesigurnim vremenima. U Uniji Romagna Faentina telefonska linija za pomoć također podiže svijest među starijim osobama kako bi se spriječile prijevare. 

Slobodno vrijeme putem interneta
Tijekom karantene općenito nisu dopuštena kulturna putovanja i slobodno vrijeme. Čini se da je internet rješenje. Mnoge prakse pokazuju da su aktivnosti u slobodno vrijeme, kao što su kulturni i glazbeni događaji, posjećivanje umjetničkih galerija i mnoge druge, dostupne i dostupne online. Vlasti također izdvajaju sredstva za promicanje novih vrsta aktivnosti. U gradu Madridu, koji je trenutno u 'potpunoj blokadi', treneri općinskih sportskih centara nude besplatne sportske satove putem društvenih medija ("Treniram kod kuće"), a općina je osmislila edukativnu lutkarsku video emisiju za djecu između 3 i 9 godina. godine.

Suočavanje s dezinformacijama i lažnim vijestima
Jedan razvojni događaj kojim možemo zaključiti ovaj članak je širenje dezinformacija i lažnih vijesti u kontekstu ove pandemije. Budući da se radi o prijetnji sigurnosti, vlasti također poduzimaju mjere. Na primjer, Mechelen pokušava izbjeći online polarizaciju i uključivanje mladih kroz organiziranje virtualnih sastanaka (i e-sportskih događaja) s mladima kako bi se raspravljalo o ovoj temi i dezinformacije i lažne vijesti raskrinkale stvarnim činjenicama. 

Ovo je bio samo izbor iz mnogih praksi koje provode gradovi i regije u Partnerstvu. Ovaj popis primjera nije konačan. Osim ovih primjera članova našeg Partnerstva, postoji mnogo drugih praksi. Za više informacija obratite se tehničkom tajništvu ovog Partnerstva putem ua-security@ecorys.com

Ovaj je članak napisao Ecorys, tehničko tajništvo Urbane agende, koje partnerstvima Urbane agende pruža potporu, savjete i stručnost tajništva. U kontekstu Partnerstva za sigurnost u javnim prostorima, naše Partnerstvo želi doprinijeti tekućoj raspravi pružanjem izbora dobrih praksi u pogledu urbane sigurnosti u vrijeme krize.

Urbana agenda za EU rješava probleme s kojima se gradovi suočavaju uspostavljanjem partnerstava između Europske komisije, organizacija EU-a, nacionalnih vlada, lokalnih i/ili regionalnih vlasti i dionika poput nevladinih organizacija. Zajedno razvijaju akcijske planove za donošenje boljih zakona, poboljšanje programa financiranja i razmjenu znanja (podaci, studije, dobre prakse).

Partnerstvo za sigurnost u javnim prostorima pokrenuto je u siječnju 2019. i sastoji se od 14 partnera, od kojih 11 lokalnih vlasti, 2 nacionalne vlade i 1 nevladina organizacija. Ostali akteri i promatrači uključuju organizacije Eurocities, Urbact, UN Habitat i Agencija za temeljna prava (FRA).