Međusobna povezanost kriminala i terorizma

Istraživački ogranak Ministarstva pravosuđa i sigurnosti (WODC) nedavno je objavio studiju Ecorys koja ispituje kako organizirani kriminal i teroristi dolaze do vatrenog oružja.

To je učinjeno korištenjem SNA analize na velikoj studiji slučaja. Istraživanje je provedeno u suradnji s Bureau Bruinsma.

Borba protiv džihadizma je vrhunac nizozemske politike borbe protiv radikalizacije i terorizma u koju je posljednjih godina uloženo još jedno veliko ulaganje. Da bismo spriječili terorističke napade poput onog u Parizu u studenom 2015. (s 89 mrtvih samo u kinu Bataclan), od vitalne je važnosti razumjeti kako (džihadistički) teroristi dolaze do svog vatrenog oružja. U tu svrhu pozivaju li se na 'tradicionalne' mreže unutar organiziranog kriminala ili se oslanjaju na vlastite izvore? Za odgovor na ovo pitanje važno je razumjeti strukturu suradnje unutar terorističkih organizacija i organiziranog kriminala te istražiti jesu li i u kojoj mjeri oni međusobno isprepleteni. Ministarstvo pravosuđa i sigurnosti imenovalo je Ecorys i Bureau Bruinsma da to istraže.

Kasnije je velika pažnja posvećena i dodanoj vrijednosti analize društvenih mreža za praćenje takvih isprepletenosti. Ova prilagodba proizašla je iz zapažanja da su neke nedavne studije slučaja već pružile dovoljnu potvrdu da se dva svijeta – organizirani kriminal i džihadističke terorističke skupine – spajaju na različite načine.

Analiza slučaja pokazuje da je struktura društvene mreže vrlo fragmentirana: nije identificirana konkretna razgraničena teroristička mreža. Međutim, prepoznato je nekoliko podmreža u kojima je određeni broj osumnjičenih za terorizam u kontaktu s većim brojem kriminalaca (osumnjičenih ili osuđenih). Na temelju nalaza, čini se da postoji izravna veza između kriminalnih mreža i džihadističkih skupina. Velika većina osumnjičenih za terorizam ima kriminalnu prošlost. Europski džihadisti koji su uspjeli doći do vatrenog oružja i sami su kriminalno profilirani te su oružje kupovali od osoba koje poznaju iz kriminalnog miljea. Još uvijek nije identificirano 'džihadističko' tržište trgovine vatrenim oružjem na razini EU-a uz 'kriminalno' tržište; to dvoje se preklapaju. Sa znanošću o međunarodnom i europskom kontekstu kao pozadinom, istraživački tim istražio je dodanu vrijednost analize društvenih mreža (SNA) na ovu temu za istražne agencije. Na temelju obilaska različitih odjela Nacionalne policije koji se bave ovim pitanjem, utvrđeno je da se iz mnogo razloga SNA trenutno koristi u ograničenoj mjeri.

Razradom društvene mreže osumnjičenika identificiraju se poveznice koje mogu usmjeravati procjene prijetnji i određivanje prioriteta za određene pojedince. Uzimanje ovoga na strukturnoj osnovi omogućuje oštro određivanje prioriteta i time učinkovito korištenje vremena i resursa. Redovite unakrsne provjere uvida i praćenje iz različitih područja stručnosti mogu dovesti do prepoznavanja preklapanja u fenomenima koji prethodno nisu bili u vidu, povećanja razumijevanja i razumijevanja tema istaknutih u ovoj studiji.