Budućnost migracija i azila u Europi

Kako bi Novi pakt o migraciji i azilu utjecao na Europu? – Procjena učinka za Europski parlament

Situacija za pojedince koji traže utočište u EU bila je i nastavlja biti alarmantna. Stoga je Europska komisija predstavila „Novi pakt o migraciji i azilu” u rujnu 2020., s namjerom da se pozabavi strukturnim nedostacima unutar sustava prihvata, azila i vraćanja u državama članicama EU-a. Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) Europskog parlamenta stoga je povjerio Ecorysu izradu studije procjene utjecaja.

Procjena učinka usredotočena je na glavne predložene promjene koje implicira Novi pakt Europske komisije, s posebnim naglaskom na sljedeća četiri prijedloga: 1) Uredba o upravljanju azilom i migracijama (RAMM); 2) Uredba o kriznim situacijama i višoj sili; 3) Izmijenjena i dopunjena Uredba o postupku azila (APR); i 4) Pravilnik o probiru. Horizontalna zamjenska procjena učinka kritički procjenjuje 'sustav' i temeljnu logiku predloženog Novog pakta kako bi analizirala kako bi četiri prijedloga Komisije funkcionirala i međusobno djelovala u praksi. Procjena učinka također ocjenjuje rješava li i u kojoj mjeri predloženi Novi pakt utvrđene nedostatke i probleme provedbe postojećeg zakona i politike EU-a o azilu i migracijama. Štoviše, procjena učinka identificira i ocjenjuje očekivane učinke na temeljna prava, kao i gospodarske, socijalne i teritorijalne učinke predloženog Novog pakta.

Metodologija procjene učinka preuzeta iz Komisijinih Smjernica za bolju regulativu iz 2017. i Alata za bolju regulativu primijenjena je za procjenu učinka Novog pakta u smislu socijalnih, temeljnih prava, kao i gospodarskog i teritorijalnog učinka. Za ekonomsku analizu usvojen je pristup modela standardnih troškova za procjenu potencijalnih troškova i koristi povezanih s Novim paktom. Metode prikupljanja podataka uključivale su opsežno kancelarijsko istraživanje i pregled dokumenata, kao i pregled literature, detaljne konzultacije s dionicima i studije slučaja šest zemalja (Njemačka, Grčka, Italija, Poljska, Španjolska i Švedska). Istraživački tim održao je više od 30 polustrukturiranih intervjua sa stručnjacima za migracijska pitanja, stručnjacima za azil, predstavnicima Europske komisije i drugih relevantnih agencija, nacionalnim tijelima država članica i predstavnicima civilnog društva i prikupio pisane podatke od njih.

Na temelju gore navedenih podataka i metodologije, istraživački tim zaključio je da se problemi i pitanja koja je Komisija identificirala smatraju temeljnim pokretačima trenutnih nedostataka situacije s izbjeglicama, kojima nedostaje jasnoće i predložena rješenja nisu ugrađena u čvrsto rješenje utemeljeno na dokazima- proces pronalaženja. Robusnost logičkog lanca od problema preko cilja do predloženih mjera na kojima se temelji novi pakt stoga je bila nedovoljna. Nadalje, definiranim ciljevima pakta nedostajali su jasni kriteriji evaluacije. Osim toga, predložena uredba o provjerama i njezina primjena na teritoriju država članica nije imala dovoljnu pravnu osnovu, a mnogi su izvori iznijeli potencijalne probleme s predloženom provjerom prije ulaska. Stoga su očekivani učinci Novog pakta identificirani uglavnom u područjima temeljnih prava i teritorijalnih dimenzija. Ostaju sumnje u djelotvornost predloženog pakta u rješavanju postojećih i identificiranih problema.

Pročitajte Cjelovito izvješće ili kontaktirajte našeg konzultanta Aleksandra Rimpler-Schmid za više informacija.