Detaljnije o počiniteljima, putevima i iznosima utaje poreza u EU

Svi porezni obveznici dužni su prijaviti svoj dohodak u poreznoj prijavi. Osim toga, domaći izvori prihoda često su poznati poreznim vlastima zbog nacionalnih obveza izvješćivanja. Međutim, strani izvori prihoda manje su poznati, zbog čega tijela ovise o prekograničnoj razmjeni informacija koja je formalizirana u sporazumima kao što su DAC2 za članice EU-a i CRS za razmjenu informacija s trećim zemljama. Prethodno istraživanje otkrilo je da osobito pojedinci u međunarodnim financijskim centrima (IFC) vjerojatno skrivaju svoje bogatstvo.

Nadovezujući se na te uvide, ovom se studijom željelo produbiti istraživanje o počiniteljima utaje poreza i vrsti bogatstva koje se skriva, načinima skrivanja bogatstva i količini bogatstva koju pojedinci iz država članica skrivaju u offshore financijskim centrima. Osim toga, studija je nastojala procijeniti utjecaj Zajedničkog standarda izvješćivanja (CRS) i Direktive 2014/107/EU (DAC2) na iznos bogatstva koji stanovnici EU-a drže u offshore financijskim centrima. Istraživanje pokriva 27 država članica EU-a i temelji se na dokumentarnom istraživanju, intervjuima dionika s nacionalnim tijelima vlasti, akademskim stručnjacima, akterima civilnog društva i nizu studija slučaja zemalja. Metodologija korištena za izračun offshore bogatstva temeljila se na studiji "Procjena međunarodne utaje poreza od strane pojedinaca" koju je prethodno objavila Europska komisija.

Istraživački tim je otkrio da posebno bogati imaju sredstva za pristup IFC-ovima kako bi prikrili financijsku imovinu i s njom povezani prihod u svrhu utaje poreza. Pojedinci ultravisoke neto vrijednosti (UHNWI) koji se najčešće nalaze u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj, posebno su skloni koristiti IFC-ove. Druge skupine uključivale su građane srednje i više klase koji sve više koriste prekogranične sheme utaje poreza, kriminalce i druge pojedince s nezakonito zarađenim prihodom, kao i osobe visokog profila.
Financijska imovina, posebice nekretnine, ovime se često koristi kao sredstvo za prikrivanje bogatstva. Studija nadalje potvrđuje da se zajmovi i kapital preko umiješanih tvrtki koriste za skrivanje bogatstva i prihoda u nezakonite svrhe. Na temelju podataka, istraživači zaključuju da prosječni godišnji prihod izgubljen zbog međunarodne utaje poreza za EU 27 u razdoblju od 2004. do 2018. otprilike iznosi oko 51 milijardu eura. Na kraju, studija napominje da se iz kvalitativne perspektive DAC2/CRS smatra doprinosom smanjenju bogatstva koje pojedinci skrivaju u inozemstvu zbog dodatnih informacija koje se daju nacionalnim poreznim agencijama, kao i dodatnih prepreka stvorenih za skrivanje bogatstva.

Za više informacija, pročitajte članak Cjelovito izvješće (pdf), ili kontaktirajte našeg konzultanta Mike Weeks.