Studija o krajoliku zastupljenosti mladih u Europskoj uniji (EU)

Studija o krajoliku zastupljenosti mladih u Europskoj uniji (EU)

U lipnju 2019. Europska komisija imenovala je Ecorys da ispita situaciju u pogledu zastupljenosti mladih u demokratskom životu diljem Europe. Studija je tempirana kako bi podržala novi ciklus Strategije Europske unije za mlade (2019.-2027.) i nadogradila se na nalaze istraživanja Eurobarometra (2019.) o položaju mladih u Europi.

Ukratko, ciljevi studije bili su:

• Mapirati nevladine organizacije (NGO) i mreže EU-a u području mladih i razumjeti kako one podržavaju zastupljenost mladih na različitim razinama
• Procijeniti doprinos financiranja EU sudjelovanju i zastupljenosti mladih
• Identificirati nove trendove u sudjelovanju mladih (digitalno, pokreti mladih); i,
• Formulirati preporuke za buduće financiranje EU za nevladine organizacije mladih.

Istraživanje je provedeno između lipnja i studenog 2019. Korišten je pristup mješovitih metoda, uključujući pregled literature; uredska analiza rashoda bespovratnih sredstava EU-a; istraživanje 528 omladinskih nevladinih organizacija i mreža diljem Europe te kvalitativno istraživanje s mladima u šest zemalja odabranih tako da odražavaju različite razine zastupljenosti mladih, izdatke bespovratnih sredstava EU-a i geografsku pokrivenost unutar EU-a.

Ključni nalazi

Studija je pokazala da je sektor mladih u EU-u u tranziciji, s općim pomakom od tradicionalnih predstavničkih struktura mladih prema raznolikijem i umreženom civilnom društvu. Te su promjene stvorile i prilike i praznine. Dok se NVO-i koji djeluju na lokalnoj i nacionalnoj razini nisu uvijek osjećali dobro zastupljenima u donošenju odluka na razini EU-a, postojala je snažna volja za suradnjom, a studija je naglasila stalnu središnju ulogu EU NVO-a u pružanju podrške 'novim' (npr. digitalnim) prostorima za sudjelovanje.

Istraživanje je pokazalo da su omladinske nevladine organizacije i mreže porasle u broju i članstvu, unatoč zabrinutosti zbog sve manjeg prostora za civilno društvo. Mogući čimbenici uključuju: rastuću populaciju mladih u EU-u; povećana mobilnost i pristup programima razmjene EU-a te sve veći izdaci EU-a za mlade. Međutim, studija je pokazala da je taj rast bio neujednačen, s nejednakim pristupom mogućnostima za mlade u cijeloj Europi, kao i među mladima prema njihovom statusu i okolnostima.

Dok je financiranje bespovratnim sredstvima EU-a bilo ključno za nevladine organizacije mladih u vrijeme smanjenja javne potrošnje, manjim nevladinim organizacijama i pokretima mladih često je bilo teško doći do tih sredstava. Studija je zaključila da su potrebni fleksibilniji i održiviji tokovi financiranja, dok se također istražuju kreativniji načini potpore partnerstvu između nevladinih organizacija i pokreta mladih na razini EU-a, nacionalnoj i lokalnoj razini.

Preporuke 

Za Europsku komisiju

1. Revidirati i pojednostaviti okvire financiranja i kriterije za financiranje bespovratnim sredstvima EU-a, proširujući pristup lokalnim nevladinim organizacijama i pokretima mladih.
2. Ograničiti dodatna bespovratna sredstva EU-a za mlade u nepovoljnom položaju i za nevladine organizacije na lokalnoj razini koje su u najboljem položaju da dopru do njih i da se s njima surađuju.
3. Identificirati i podržati mehanizme za izravnije uključivanje mladih u odluke o korištenju bespovratnih sredstava EU.
4. Optimizirati ulogu postojećih EU programa i infrastrukture za mlade, podržati rastuće potrebe umreženog sektora mladih.
5. Nadopuniti postojeće programe novim platformama i prostorima za podršku horizontalnoj suradnji između nevladinih organizacija mladih diljem Europe.
6. Razviti standardizirane alate prilagođene korisnicima za podršku nevladinim organizacijama mladih u praćenju i evaluaciji, koristeći podatke digitalnih i društvenih medija.

Za nacionalne i lokalne dionike u EU

1. Podići svijest o mogućnostima mladih ljudi da se uključe u demokratski život i učiniti te informacije dostupnima putem informativnih servisa za mlade, komunikacijskih kampanja i školskih programa
2. Založiti se za veći udio sufinanciranja programa bespovratnih sredstava EU-a od strane nacionalnih i općinskih vlasti, kako bi se maksimalno povećao učinak sredstava i osiguralo da su usmjerena na prioritete unutar svake države članice

Završno izvješće: Ovdje

Infografika - “Studija u statistici”

Daljnje informacije 

1. Studija je naručena prema Okvirnom ugovoru o uslugama za provedbu studija koje podupiru europsku suradnju u obrazovanju i mladima (EAC/47/2014).
2. Studijski tim dobio je pristup bazama podataka Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu i kulturu (EACEA) o potporama za mlade Erasmus+ (2014.-18.).
3. Internetska anketa bila je kaskadna putem mreža EU; kanali društvenih medija Europske komisije te predstavnici Eurodeska i Erasmus+ NA u svakoj zemlji. Dostupan je na engleskom, francuskom, španjolskom, njemačkom, talijanskom i poljskom jeziku.
4. Studije slučaja odvijale su se u Belgiji, Hrvatskoj, Italiji, Irskoj, Litvi i Švedskoj. Studijski tim je radio s organizacijama mladih u svakoj zemlji kako bi regrutirao mlade ljude iz različitih sredina. Grupe su provedene korištenjem polustrukturiranog tematskog vodiča i vizualnih materijala, a snimljene su digitalno uz pristanak ispitanika.

Reference 

1. Day, L., et. al. (2020.) Studija o krajoliku zastupljenosti mladih u EU. Završno izvješće. Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije.
2. Day, L., et. al. (2020.) Studija o krajoliku zastupljenosti mladih u EU. Izvršni sažetak. Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije.
3. Europska komisija (2019.) Kako izgraditi jaču i ujedinjeniju Europu, stavovi mladih? Flash Eurobarometer 478. Dostupno online ovdje (Pogledano: 02.03.20.)
4. Europska komisija (2018.) Angažiranje, povezivanje i osnaživanje mladih: nova strategija EU-a za mlade, COM(2018)269, 22. svibnja. Dostupno online ovdje (Pogledano: 02.03.20.)