Najudaljenije regije i pandemija COVID-19: najugroženije regije EU-a obilježene snažnim utjecajima i sporim oporavkom

Utjecaj pandemije COVID-19 bio je ozbiljniji u najudaljenijim regijama (OR) Europske unije (EU) nego na kopnu. Ekonomske posljedice su, primjerice, bile veće, a oporavak sporiji. Ovo je jedan od glavnih nalaza naše studije o utjecaju pandemije COVID-19 na najudaljenije regije, koju je proveo sektor za gospodarski rast za DG REGIO.

Najudaljenije regije EU-a tradicionalno imaju niže razine BDP-a po stanovniku i više razine nezaposlenosti od prosjeka EU-a i njihovih država članica. Dok je prosječna stopa nezaposlenosti u EU-u bila 15% u 2019., stope nezaposlenosti na Kanarskim otocima i većini francuskih najudaljenijih regija bile su znatno iznad 40%, au nekima i iznad 50%. Posljedično, najudaljenije regije već su bile u nepovoljnijem položaju na početku pandemije COVID-19 u usporedbi s kopnom EU-a, što je dodatno pogoršano njihovom izolovanošću i velikom ovisnošću o jednom od najpogođenijih gospodarskih sektora, turizmu.

Stroga ograničenja i krhki zdravstveni sektor

OR su općenito iskusili blage prve valove i puno jače druge, treće i – u nekim slučajevima – četvrte valove. U nekim od OR veliki broj slučajeva COVID-19 stavlja javne zdravstvene službe pod značajan pritisak. Pacijenti su poslani u druge regije, a zdravstveno osoblje poslano je s kopna da pruži podršku. Općenito, zdravstveni sustavi operativnih regija su u krhkom stanju i nedostaju im kapaciteti za upravljanje povećanjem broja pacijenata, posebno u francuskim operativnim centrima, koji također upravljaju ponovljenim izbijanjima denga groznice.

Gospodarski pad i spor oporavak

Gospodarstva OR pretrpjela su značajne posljedice nakon uvođenja prvog kruga restriktivnih mjera u ožujku 2020. Na Kanarskim otocima, primjerice, BDP se smanjio za 20% u 2020., dok je u Španjolskoj pad procijenjen na 10.8%. Sličan učinak zabilježen je u najudaljenijim regijama Portugala i Francuske. Znatno veći gospodarski pad koji su pretrpjele najudaljenije regije otežava oporavak. Iako se oporavlja, indeks BDP-a Kanarskih otoka i dalje je ostao 10% niži od nacionalnog indeksa u prvom tromjesečju 1.

Drugi čimbenik koji utječe na najudaljenije regije u mnogo većem opsegu je suzbijanje turističke aktivnosti. Iako su štetni učinci na sektor turizma bili značajni iu najudaljenijim regijama iu kopnu, turizam zauzima puno veći udio u gospodarstvima najudaljenijih regija, što znači da su učinci smanjenja turističke aktivnosti štetniji za najudaljenije regije. Negativni učinci na prometni sektor i sektor maloprodaje također su bili ozbiljniji u najudaljenijim regijama.

Regresija u borbi protiv nezaposlenosti

Potpuni utjecaj COVID-19 na zapošljavanje još uvijek nije poznat i vjerojatno će biti jasan tek kada se provedu kompenzacijske mjere i budu dostupni čvrsti statistički podaci. Unatoč tome, u nekim najudaljenijim regijama (Kanarski otoci i Madeira) pandemija je rezultirala vidljivim negativnim učincima na ukupnu zaposlenost u 2020. To jest, stopa nezaposlenosti na Kanarskim otocima porasla je s 18.8% u četvrtom tromjesečju 4. na 2019% u četvrtom tromjesečju 25.2. dok je na Madeiri pandemija preokrenula trend pada stope nezaposlenosti zabilježen od 4. Međutim, veličina sive ekonomije u mnogim najudaljenijim regijama otežava točnu procjenu broja ljudi koji su izgubili posao kao posljedicu Covid-2020 pandemija.

Za više informacija, pročitajte članak Cjelovito izvješće.