Praćenje pružanja usluga obrazovanja i skrbi u ranom djetinjstvu (ECEC) za ukrajinsku djecu izbjeglice i njihove obitelji u Europi

U svibnju 2022. UNICEF je povjerio Ecorysu da provede analizu situacije usluga obrazovanja i skrbi u ranom djetinjstvu (ECEC)[1] kao potporu ukrajinskim izbjeglicama u zemljama članicama Europske unije (EU) i Moldaviji.

Tijekom tri ciklusa, istraživanje ima za cilj pružiti uvid u odgovor na krizu na razini zemalja u nastajanju te informirati rad UNICEF-a i partnera u EU-u i susjednim zemljama Ukrajine. Također ima za cilj podržati države članice EU-a i Moldaviju da uče iz politika i praksi kako bi informirali svoje tekuće radnje u vezi s ECEC-om za ukrajinsku djecu izbjeglice u dobi od 0 do 6 godina i njihove obitelji na nacionalnoj i podnacionalnoj razini.

Studija se provodi u bliskoj suradnji s Europskom komisijom (DG EAC) i članovima Radne skupine EU-a za obrazovanje i skrb u ranom djetinjstvu (ECEC) [2], koji su pružili neprocjenjivu podršku u usavršavanju Analitičkog okvira i oblikovanju ključna pitanja za istraživanje.

Metodologija

Metodologija studije uključuje:

brzi uredski pregled i mapiranje tekućih i novih odgovora ECEC-a na ukrajinsku izbjegličku krizu u EU27 i Moldaviji, koji pokriva pravne, financijske i administrativne i programske inicijative, dopunjene konzultacijama s ključnim dionicima.
komparativne analize i sinteze nalaza iz kartiranja, ponovljene u tri ciklusa.
izrada tri sažeta izvješća.

Posao provodi zajednički tim iz Ecorysa UK i Ecorysa iz Poljske, uz potporu internih i pridruženih istraživača s jezikom i stručnošću u zemlji koji pokriva sve države članice EU-a plus Moldaviju.

Nalazi u nastajanju

Istraživanje razrađuje korake koje su poduzele države članice EU-a i Moldavija kako bi mobilizirale i odgovorile na siguran pristup visokokvalitetnim uslugama ECEC-a za ukrajinsku djecu izbjeglice i njihove obitelji. Sve u svemu:

Impresivan raspon ECEC programa, okvira i alata razvijen je diljem Europe, uz snažnu međusektorsku suradnju. Situacija je otvorila mogućnosti:

izazivanje javnih vlasti i nevladinih organizacija na suradnju i 'razmišljanje izvan okvira' u njihovom pristupu planiranju pružanja RPOO-a, iniciranje novih partnerstava i modela pružanja.
testiranje otpornosti na stres nacionalnih sustava RPOO-a i poticanje radnji u vezi s već postojećim problemima kapaciteta.
povećanje dodatnih ulaganja za RPOO, s potencijalnim koristima za širi sustav.

Istraživanje pruža uvid u čimbenike koji su omogućili odgovor RPOO-a. To pokazuje da:

ne postoji univerzalna mjera za sve, a rješenja moraju biti prilagođena okolnostima u svakoj zemlji, u skladu s brojem i statusom izbjeglica, kapacitetom sustava i organizacijom donošenja odluka između nacionalne i podnacionalne razine te između 0-3 i dobne skupine od 3-6 godina.
zemlje koje usvajaju pristup cjelovitog sustava prema uključivanju djece i obitelji migranata u RPOO izvijestile su o bržem prilagođavanju. Slično tome, oni koji su prethodno poduzimali sustavne radnje na pristupu i uključivanju (npr. tijekom sirijske izbjegličke krize) često su bili bolje pripremljeni.
obilježja učinkovitog obrazovanja izbjeglica prisutna su među 28 zemalja. To uključuje višeagencijska i međusektorska rješenja za zadovoljavanje stambenih, zdravstvenih i obrazovnih potreba izbjegličkih obitelji u tandemu; interkulturalno obrazovanje i učenje jezika te mjere razvoja radne snage uz primarni fokus na pristup i upis u RPOO.

Međutim, unatoč svim naporima, razmjeri tekućeg izazova su jasni:

situacija ostaje u stanju fluksa, a stupanj trajnosti nije poznat. Mnoge se obitelji još uvijek ne žele vratiti u UA, a to je u nekim slučajevima već bilo moguće.
unatoč snažnom zakonodavnom odgovoru na razini EU-a, potaknutom Direktivom o privremenoj zaštiti, postoje praznine između politike i prakse u mnogim zemljama. To je zbog nedostatka dostupnih usluga ECEC-a, zahtjeva za dokaz statusa i rokova za provedbu hitnih zakona.
odražavajući te probleme, uključivanje ukrajinske djece u sustave RPOO-a trenutačno je neujednačeno u cijeloj Europi, a izvješćuje se da su stope upisa niske u vrijeme pisanja.

Središnja poruka je da dugoročna pripravnost mora biti krajnji cilj. Prepoznavanje i vrednovanje kulturne i jezične raznolikosti djece izbjeglica i njihovih obitelji te vještina i stručnosti kojima doprinose ključno je za sprječavanje stigmatizacije i gledanje izvan konteksta hitne situacije.

Prioriteti djelovanja u fazi 1 ciklusa

Na nacionalnoj razini:

postići dublje razumijevanje potreba i prioriteta ECEC-a među raseljenom ukrajinskom djecom i njihovim obiteljima
ojačati alate i pristupe za procjenu potreba i dosljednost s kojom se provode
razviti međusektorski i sustavni pristup za provedbu RPOO-a kao odgovor na krizu
pokrenuti pristup dugoročnog strateškog planiranja na razini zemlje

Na regionalnoj, europskoj razini:

identificirati, usporediti i širiti obećavajuće primjere politika i praksi
olakšati uzajamno učenje između zemalja i organizacija

Izlazi

Izvještaji iz svakog ciklusa istraživanja bit će objavljeni na ovoj web stranici. Pratite ovaj prostor za daljnji razvoj projekta i saznanja.

Izvješća 2. ciklusa (objavljeno lipnja 2023.)

Izvješća 1. ciklusa (objavljeno u listopadu 2022.)

fusnote

[1] Obrazovanje i skrb u ranom djetinjstvu (ECEC) odnosi se na "svaki regulirani aranžman koji pruža obrazovanje i skrb za djecu od rođenja do dobi za obavezno osnovno školovanje, što se može razlikovati u cijeloj EU". Izvor: https://education.ec.europa.eu/education-levels/early-childhood-education-and-care/early-childhood-education-and-care-initiatives

[2] Radnu skupinu EU-a za ECEC organizirala je Europska komisija kako bi podržala države članice EU-a u poboljšanju kvalitete njihovih sustava ECEC-a. Uključuje predstavnike vlada iz 35 zemalja, kao i europske i međunarodne agencije i nevladine organizacije.