Uspostavljanje 28. režima u Europi: Jedinstveni pravni okvir za podršku rastu i poslovanju

Unutarnje tržište Europske unije jedna je od njezinih najvećih snaga. Ipak, fragmentacija pravnih, poreznih i administrativnih okvira i dalje ometa tvrtke koje posluju preko granica. Različiti nacionalni propisi stvaraju troškove usklađivanja i nesigurnost, posebno za mala i srednja poduzeća i inovativne tvrtke. Kako bi se riješili ti izazovi, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) naručio je studiju od Ecorysa i Centra za europske političke studije (CEPS) kako bi istražio koncept „28. režima“ – neobaveznog pravnog okvira na razini EU-a koji koegzistira s nacionalnim zakonima, ali ih ne zamjenjuje.

Unatoč desetljećima integracije, prepreke prekograničnom poslovanju i dalje su visoke. Razlike u zakonima o osnivanju tvrtki, oporezivanju, radu, računovodstvu i insolventnosti stvaraju nepotrebnu složenost i troškove. Za mala i srednja poduzeća to može biti odlučujuća prepreka rastu.

Prethodni pokušaji EU-a da uvede neobavezne okvire – poput Europskog društva (SE), Paneuropskog mirovinskog proizvoda (PEPP) i Zajedničkog europskog prava prodaje (CESL) – pokazali su i potencijal i nedostatke ovog pristupa. 28. režim ima za cilj graditi na tim lekcijama, nudeći tvrtkama dobrovoljan, usklađen pravni put za prekogranično poslovanje.

Studija, koju su za Skupinu poslodavaca EGSO-a vodili Ecorys i CEPS, analizira opravdanost, izvedivost i načela dizajna za takav režim. Predlaže slojevit, modularni okvir koji počevši od poslovnog prava, gdje je potencijalni utjecaj najveći.

Ključni nalazi

Naše istraživanje obuhvatilo je analizu prethodnih inicijativa i konzultacija sa zainteresiranim stranama. Glavni nalazi uključuju:

• Troškovi fragmentacije: Pravne i regulatorne razlike unutar EU nameću troškove ekvivalentne carinama do 45% za robu i 110% za usluge. Ove prepreke obeshrabruju tvrtke da se šire preko granica i ograničavaju konkurentnost EU-a.
• Opcionalnost kao rješenje: 28. režim ponudio bi jedinstveni pravilnik EU-a koji bi tvrtke mogle dobrovoljno prihvatiti, pojednostavljujući usklađenost bez potrebe za potpunom harmonizacijom među državama članicama.
• Slojeviti pristup: Studija predlaže početak s korporativnim pravom kao temeljem, koje obuhvaća osnivanje tvrtki, upravljanje i mobilnost, a zatim proširenje na koordinaciju poreza, računovodstvene standarde i zakon o insolventnosti. Radno pravo, s obzirom na njegovu političku osjetljivost, moglo bi se obraditi u kasnijoj fazi.
• Upravljanje i provedba: Pilotni mehanizmi poput Laboratorija za konkurentnost EU-a mogli bi testirati komponente režima prije šire primjene. Digitalna „Jedinstvena ulazna točka za poslovanje“ omogućila bi višejezičnu registraciju i pojednostavljeno usklađivanje.

28. režim nudi pragmatičan put prema integriranijem i konkurentnijem jedinstvenom tržištu. Usklađuje pravnu raznolikost s potrebom za jednostavnošću i rastom. Kada je pažljivo osmišljen i politički podržan, može pomoći europskim poduzećima da se šire, inoviraju i konkuriraju globalno.

Molimo pročitajte cijeli tekst objava ovdje.